|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
KALNIK 4.4.2009.
|
|
|
|
Posjetili smo Kalnik planinu smještenu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najveći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg a južno Križevci. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara. Na južnoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa župnom crkvom Sv. Brcka. Sama vršna stijena nije pošumljena. Zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik.U pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara n.v., izgrađen u 13. stoljeću. Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalničkih sela, koji su mu za vrijeme opsade noću donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omogućile da preživi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemićkim poveljama (Kalnički Šljivari).
76 slika, posljednja dodana Tra 17, 2009
|
|
|
|
|
CRNA MLAKA 25.10.2008.
|
|
|
|
Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka nalazi se u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe, jugoistočno od gradića Jastrebarsko, između Zagreba i Karlovca. Zahvaljujući takvom povoljnom položaju, rezervat je lako dostupan cestom i željeznicom Zagreb-Rijeka i cestom Jastrebarsko-Crna Mlaka, dužine 14 kilometara.
Na dijelu neprekidno poplavljenog tla, površine 625 ha u slivovima rijeka: Okićnice, Brebernice i Volavčice, 1905. godine iskrčena je šuma i izgrađeni su ribnjaci. Nakon uređenja i izgradnje ribnjaka, u središnjem dijelu Crne Mlake (kopno), površine približno 15 ha, uređen je vrlo lijepi park, s ukrasnim vrstama drveća i grmlja.
Usred parka, prvi vlasnik Kornelius Zwilling podigao je lijep i prostran dvorac nazvan "Ribograd", u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Honisberga i Deutscha.
47 slika, posljednja dodana Lis 27, 2008
|
|
|
LONJSKO POLJE: 8.10.2008.
|
|
|
|
Park prirode "Lonjsko polje" proglasen je 06. 03. 1990. g. ("Narodne novine" br. 11/90).
Povrsina Parka je 50650 ha. Smjesten je na prostoru aluvijalne ravnice srednjeg toka rijeke Save, izmedu Siska i Nove Gradiske. Obuhvaca Lonjsko i Mokro polje s pojasom sela uz lijevu obalu Save. Sjevernu granicu cini autoput Zagreb-Slavonski Brod, odnosno sjeverni nasip retencije, a juznu granicu rijeka Sava.
Posebnost i znacaj Lonjskog polja temelji se na tri kljucna elementa:
-poplave
-prostranost
-zivot stanovnistva u skladu s prirodom.
Lonjsko polje predstavlja jedan od najvecih i najbolje ocuvanih vlaznih, mocvarnih i poplavnih biotopa Europe. Duz citavog toka rijeka Sava i njezini lijevi pritoci (Pakra, Lonja, Veli i Mali Strug) imaju blagi pad korita sto uzrokuje sporo otjecanje vode, ceste poplave i dugo zadrzavanje vode na stanistu. Povecana kolicina vode u starim rukavcima i meandrima rijeka uzrokuje prekomjerno navlazivanje okolnog tla. Periodicna naplavljivanja i poplavljivanja najcesce se dogadaju u jesen i proljece, rjede ljeti, a voda se zadrzava od 30 do 100 dana godisnje. Stoga razvoj biljnog svijeta i opstanak zivotinja ovise o vodnom rezimu na stanistu, poplavnim vodama i ucestalosti poplava.
Bitna znacajka Parka je njegova povrsina. Utvrdeno je da veca podrucja sadrze vecu brojnost i raznolikost biljnih i zivotinjskih vrsta. Populacije tih vrsta su vece, a time i stabilnije i otpornije na razlicite opasnosti koje bi mogle dovesti do njihova izumiranja iz ekosustava. Raznolikost stanista u prostranim podrucjima takoder je velika, a to omogucava opstanak vrstama koje se razmnozavaju na jednom, a hrane na drugom stanistu. Upravo vrste s takvim "velikim zahtjevima" postale su rijetke i ugrozene.
Uz poplave i prostranost, za ocuvanje parka prirode "Lonjsko polje" jednako je vazan skladan zivot lokalnog stanovnistva s prirodom. Svakako jedan od najvecih ugrozavatelja prirode jest intenzivna poljoprivreda. Poljoprivreda koja zahtjeva velike povrsine, zasijane monokulturom, uz primjenu umjetnih gnojiva i pesticida, ne ostavlja prostor autohtonoj prirodi. Selo je ovdje jos zadrzalo zajednistvo ratarske i stocarske proizvodnje, sto omogucuje suradnju tla, biljaka, zivotinja i covjeka prema prirodnim zakonima. Posebnu zanimljivost predstavljaju jos sacuvane autohtone pasmine domacih zivotinja: posavski konji, koji su preko cijele godine na pasnjacima, te krizanci divlje i domace svinje, koje seljaci slobodno pustaju u "zirenje" u hrastovim sumama. Takva ekstenzivna poljoprivreda ekoloski stabilizira ovaj prostor, a krajolik cini kvalitetnijim i raznolikijim.
Osobita vrijednost parka su dva orintoloska rezervata, Krapje Dol i Rakita.
96 slika, posljednja dodana Lis 14, 2008
|
|
|
|
| 19 albuma na 2 stranici(a) |
|
1 | |
|
